Povijest Zavoda

Osnivanje Zavoda 1925. prof. Matija Krajčinović 

Počeci Zavoda za polimerno inženjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju (ZPIOKT) sežu u 1925. godinu kad je dr. sc. Jakeš, docent organske kemijske tehnologije iz Brna na poziv dekana Tehničke visoke škole u Zagrebu, započeo organizaciju nastave. No, ipak se utemeljiteljem Zavoda smatra Matija Krajčinović, prvi redoviti profesor Zavoda koji je 1927./1928. osigurao prostor, nabavio potrebnu opremu i kemikalije te pripremio novi nastavni plan. Kako je Tehnička visoka škola 1926./1927. postala Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ZPIOKT postaje jedan od temeljnih Zavoda Studija kemijske tehnologije Sveučilišta u Zagrebu koji je postao temelj za osnivanje današnjeg Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT). 

 

Razvoj Zavoda

1948.-1959.

Nakon završetka II. svjetskog rata, osim prof. dr. sc. M. Krajčinovića i predavača Jurija Zaljesova, dipl. ing., na Zavodu se zapošljava nekoliko znanstveno-nastavnih suradnika uslijed znatnog povećanja broja studenata. 

Tako je Zavod upotpunjen dolaskom prof. dr.sc. Mirka Filajdića (1948.), prof. dr.sc. Mladena Bravara (1951.), dr. sc. Borisa Prohaske (1955.), prof. dr.sc. Jovanke Jovanović (1958.) i prof. dr.sc. Drage Hacea (1958.). Nakon umirovljenja prof. Krajčinovića 1959. izvođenje nastave povjereno je prof. J. Jovanović-Kolar (Organska kemijska tehnologija I), prof. M. Bravaru (Organska kemijska tehnologija II) te dr.sc. B. Prohaski (Organska kemijska tehnologija III).

 

1960.-1965.

Temelj današnjeg Zavoda uspostavili su prof. J. Jovanović-Kolar, prof. M. Bravar te dr. sc. B. Prohaska uvođenjem suvremenih znanstveno-nastavnih aktivnosti. 

Donošenjem novih nastavnih planova na Fakultetu 1961. te uvođenje novih usmjerenja na studiju Fakulteta dovelo je do formiranja novih specifičnih kolegija. Tako se uz opće kolegije, kojima se pokriva široko područje organske kemijske tehnologije, uvodi i veći broj specifičnih kolegija: za Anorganski smjer - Enciklopedija organske kemijske tehnologije, za Organski smjer - Organska kemijska tehnologija, a za Tekstilni smjer - Kemija bojila. Specifični kolegiji za pojedine smjerove bili su: Kemija tenzida, Kemijska tehnologija intermedijera i bojila, Higijena rada i industrijska toksikologija, Industrijske otpadne vode, Procesi kemijske industrije, Tehnološki procesi, Kemijska tehnologija nafte, Petrokemijski procesi, Kemijska tehnologija celuloze i papira, Makromolekularni procesi, Specijalne metode ispitivanja polimera, Ispitivanje organskih materijala, Ispitivanje industrijskih sirovina i proizvoda, Plinska kromatografija u kemijskoj industriji. 

Nastavu su, uz već postojeće nastavnike, izvodili: prof. dr.sc. Drago Hace (1958.), prof. dr.sc. Dorothea Turkalj (1960.), prof. dr.sc. Nikica Sišul (1960.), prof. dr.sc. Nikola Wolf (1963.), prof. dr.sc. Nedjeljko Ban (1963.), prof. dr.sc. Nevenka Adler (1964.) te predavač Vladimir Gazivoda, dipl. ing. (1965.) koji predstavljaju novu generaciju profesora na Zavodu i Fakultetu.

Uz navedeni intenzivan nastavni rad djelatnici Zavoda paralelno snažno razvijaju nova znanstvena područja pokretanjem istraživanja na prvim projektima te opremanjem znanstveno istraživačkih laboratorija suvremenom opremom. 

 

1966.-1979.

Iz ranije navedenih aktivnosti mogu se prepoznati temeljne djelatnosti Zavoda danas: razvoj suvremenih (zelenih) organskih tehnologija, razvoj polimernih materijala te zaštita okoliša. 

U tom periodu iz Zavoda su izdvojeni kolegiji i znanstvena djelatnost koji su postali temelj nastanka novog zavoda i odjela - Zavoda za naftu i petrokemiju te Tekstilno tehnološki odjel. 

Iznimno značajan doprinos suvremenom razvoju osnovnih djelatnosti Zavoda dala je novo pridošla generacija znanstvenika i nastavnika u 1970-ima. Danas su to etablirani znanstvenici i profesori FKIT-a: prof. dr.sc. Vesna Rek (1967.), dr.sc. Tito Tomičić, doc. (1967.), prof. dr.sc. Jasenka Jelenčić (1971.), prof. dr.sc. Natalija Koprivanac (1971.), prof. dr.sc. Vera Kovačević (1971.) i dr.sc. Davorin Renko (1971.).

 

1980.- danas

Snažan iskorak i zamah razvoju Zavoda u znanstvenom i nastavnom području dala je nova generacija asistenata i novaka svojim dolaskom sredinom 80-ih godina: prof. dr.sc. Sanja Papić (1984.), prof. dr.sc. Zlata Hrnjak-Murgić (1985.), prof. dr.sc. Emi Govorčin- Bajsić (1985.), dr.sc. Azra Locke (1989.). 

Daljnji značajan iskorak u osnaživanju Zavoda poduprli su znanstveni novaci svojim dolaskom u periodu od 1991. do danas. To su: prof. dr.sc. Jadranka Travaš Sejdić (1991., danas radi na Sveučilištu u Aucklandu, Novi Zeland), mr.sc. Davorka Pajc (1992., danas radi u Plivi), prof. dr.sc. Ana Lončarić Božić (1994.), dr.sc. Tamara Holjevac Grgurić (1995., danas radi na Metalurškom fakultet u Sisku, Sveučilište u Zagrebu), mr.sc. Zrinka Barjaktarević (1997., danas radi i Podravci), dr.sc. Dinko Vujević, (2000. danas radi na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu), dr.sc. Ljerka Kratofil Krehula (2000.), doc. dr.sc. Hrvoje Kušić (2001.), dr.sc. Igor Peternel (2002., danas na Veleučilištu u Karlovcu), dr.sc. Anita Ptiček Siročić (2002., danas na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu), dr.sc. Nina Vranješ Penava (2004.), dr.sc. Ivana Grčić (2006.), dr. sc. Zvonimir Katančić (2007.), dr. sc. Vesna Ocelić Bulatović (2007.) i Daria Juretić, mag. ing. oecoing. (2012.).

Danas se na Zavodu znanstveno i nastavno djeluje na tri područja; područje organskih tehnologija (ekološki prihvatljivi procesi), razvoj polimernih materijala i kompozita (uključujuću biopolimere) te u području zaštite okoliša (pročišćavanje otpadnih voda te zbrinjavanje krutog otpada).

Snažan razvoj navedenih znanstvenih područja omogućuje prijenosi suvremenih znanja na studente preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija kroz čitav niz suvremenih i zanimljivih kolegija te znanstveni rad.

Dodatne informacije